Prejedanje može biti ozbiljan problem koji za sobom može ostaviti ozbiljne posljedice za zdravlje, zbog čega je vrlo bitno samom problemu prejedanja pristupiti ozbiljno i isti rješavati u korijenu, te nikako zanemarivati ovaj poremećaj prehrane i i zatvarati oči pred prejedanjem.
Nutricionista Dragana Lošić dijeli kratke i jasne savjete koji vam mogu pomoći u borbi s prejedanjem, a u nastavku ovoga teksta pročitajte koji su.
- Uravnotežena prehrana
Adekvatnim unosom složenih ugljikohidrata (cjelovite žitarice i cjeloviti proizvodi), proteina (jaja, riba, meso) i zdravih masti (maslinovo ulje) može se postići bolja sitost.
- Jedite real food
Izbjegavanje rafinirane hrane, odnosno namirnica koje u svom sastavu imaju preko 5 sastojaka, može se smanjiti unos šećera – nutrijenta koji ima najsnažniji utjecaj na prejedanje.
- Redovni obroci i prakticiranje mindful eating
Redovnim obrocima i svjesnom konzumacijom hrane u odsustvu telefona, računala i TV-a, smanjuje se potreba za grickalicama, a time i unos dodatnih kalorija.
- Obratiti pažnju na žvakanje hrane
Sporim i svjesnim žvakanjem hrane izbjegava se nadutost i nepravovremeno prepoznavanje sitosti. Obrok u prosjeku traje vremenski 15 do 20 minuta.
- Unos vlakana
Svakodnevnim unosom povrća, voća, cjelovitih žitarica, mahunarki, orašastih plodova i sjemenki moguće je zadovoljiti preporučeni unos od 25-30 grama vlakana/dan, te tako osigurati stabilan nivo glukoze u krvi (GUK) i kontinuirani priliv energije kako bi se izbjegli napadi gladi.
- Povećati volumen obroka
Povećanim unosom sezonske salate povećava se i sami volumen obroka. Osim toga, poboljšava se glukoregulacija i smanjuje glad, a u konačnici se smanjuje i unos bespotrebnih kalorija.
- Izbjegavanje stresa
Kad smo pod stresom raste kortizol i žudnja za praznim kalorijama kao što su slatkiši, sokovi i slane grickalice. Izbjegavanjem i eliminiranjem stresa može se utjecati i na smanjenje emocionalne gladi.
- Hidracija organizma
Unosom dovoljne količine tečnosti, odnosno preporučenim dnevnim unosom vode i čajeva koji za odraslu osobu iznosi 30 ml/kg tjelesne mase, smanjuje se prejedanje iz dosade jer često puta mislimo da smo gladni, a zapravo smo samo žedni.
Poremećaj prejedanja najčešći je oblik poremećaja u prehrani i jedna od najčešćih kroničnih bolesti među adolescentima.
Obično počinje tijekom adolescencije i rane odrasle dobi, iako nije isključeno da se može razviti i kasnije.
Osobe s ovim poremećajem imaju simptome slične onima kod bulimije ili podtipa anoreksije zbog prejedanja.
Na primjer, obično jedu neobično velike količine hrane u relativno kratkim vremenskim razdobljima i osjećaju nedostatak kontrole tijekom prejedanja.
Osobe s poremećajem prejedanja ne ograničavaju unos kalorija niti se koriste postupcima eliminiranja istih, poput povraćanja ili pretjerane tjelovježbe, kako bi kompenzirale svoje prejedanje.
Uobičajeni simptomi poremećaja prejedanja uključuju:
- jedenje velikih količina hrane brzo, u tajnosti i do neugodne sitosti, unatoč tome što nema osjećaja gladi,
- osjećaj nedostatka kontrole tijekom epizoda prejedanja
- osjećaji nelagode, kao što su sram, gađenje ili krivnja, kada se razmišlja o prejedanju
- nema upotrebe eliminiranja kalorija, kao što je restrikcija kalorija, povraćanje, pretjerana tjelovježba ili uporaba laksativa ili diuretika, kako bi se kompenziralo prejedanje.
Osobe s poremećajem prejedanja često konzumiraju prekomjerne količine hrane i često puta ne biraju hranjivu hranu, što može povećati njihov rizik od medicinskih komplikacija kao što su bolesti srca, moždani udar i dijabetes tipa 2.
