Kada živite s Crohnovom bolešću ili ulceroznim kolitisom, praćenje zdravstvenog stanja podrazumijeva i saznanje raste li ili se smanjuje upala u vašem tijelu. Dosad je provjera razine upalnih markera zahtijevala vađenje krvi radi određivanja C-reaktivnog proteina (CRP) ili prikupljanje uzoraka stolice kod kuće za testiranje kalprotektina. Iako su ove pretrage pouzdane, čekanje na laboratorijske rezultate može se činiti dugotrajnim kada pokušavate na vrijeme prepoznati pogoršanje bolesti.
Sada je jedno istraživanje ispitalo revolucionarnu medicinsku tehnologiju: mali nosivi senzor za znoj koji kontinuirano mjeri upalne markere.
Kako funkcionira nosivi senzor za praćenje upale?
Uređaj su razvili bioinženjeri sa Sveučilišta u Teksasu u Dallasu, u suradnji s kliničkim stručnjacima Medicinskog centra Sveučilišta u Chicagu. Postavlja se izravno na kožu, poput malog flastera ili pametnog sata.
Dok koža proizvodi mikroskopske količine znoja, biosenzorski elektronički čipovi kontinuirano prikupljaju i mjere dva važna upalna pokazatelja:
- C-reaktivni protein (CRP): Protein koji proizvodi jetra, a čija se razina u krvi povećava kada je u tijelu prisutna aktivna upala.
- Kalprotektin: Protein koji oslobađaju bijele krvne stanice i koji posebno ukazuje na aktivnu upalu u probavnom sustavu.
Nosivi senzor očitava vrijednosti svake minute, pružajući kontinuiran protok podataka o upali u stvarnom vremenu, bez potrebe za vađenjem krvi ili prikupljanjem uzorka stolice.
Postupak i rezultati istraživanja
Kako bi provjerili koliko se upala u znoju podudara s upalom unutar tijela, istraživači su proveli malo presječno istraživanje izvedivosti. U istraživanju su sudjelovale 33 odrasle osobe s upalnim bolestima crijeva (IBD), uključujući osobe s Crohnovom bolešću i ulceroznim kolitisom.
Tijekom redovitih liječničkih pregleda svaki je sudionik nosio senzor za znoj između 40 i 130 minuta, pri čemu su se vrijednosti bilježile iz minute u minutu. Istodobno su liječnici uzimali uzorke krvi, a od dijela sudionika prikupljeni su i uzorci stolice kako bi se očitanja senzora izravno usporedila s rezultatima uobičajenih laboratorijskih pretraga.
Istraživanje je pokazalo nekoliko značajnih rezultata:
1. Velika podudarnost mjerenja: Vrijednosti CRP-a i kalprotektina izmjerene u znoju bile su vrlo slične vrijednostima utvrđenima u uzorcima krvi i stolice pacijenata.
2. Obrasci specifični za bolest: Medijan vrijednosti CRP-a u znoju bio je viši kod osoba s Crohnovom bolešću, dok je medijan vrijednosti kalprotektina u znoju bio viši kod osoba s ulceroznim kolitisom i onih s aktivnom upalom debelog crijeva.
3. Podudarnost s endoskopskim rezultatima: Analizom podataka istraživači su utvrdili snažnu povezanost očitanja senzora za znoj s endoskopskim pokazateljima aktivnosti bolesti, odnosno s procjenom stvarnog stupnja upale crijevne sluznice tijekom endoskopskog pregleda.
Zašto je ovo važno za osobe s IBD-om?
Ako živite s Crohnovom bolešću ili ulceroznim kolitisom, ovo istraživanje pruža uzbudljiv uvid u budućnost bezbolnog i jednostavnijeg svakodnevnog praćenja bolesti.
1. Dokaz mogućnosti bezbolnog praćenja u stvarnom vremenu: Istraživanje pokazuje da bi praćenje upale u crijevima moglo biti jednostavno poput nošenja uređaja za praćenje tjelesne aktivnosti. U budućnosti se možda više nećete morati oslanjati isključivo na vađenje krvi ili prikupljanje uzoraka stolice kako biste saznali što se događa u vašem tijelu.
2. Sustav ranog upozoravanja na pogoršanje bolesti: Budući da senzor očitava vrijednosti svake minute, kontinuirano praćenje upalnih markera u znoju moglo bi u budućnosti upozoriti vas i vaš gastroenterološki tim na suptilne poraste upale, možda čak i nekoliko dana ili tjedana prije pojave fizičkih simptoma.
3. Proaktivna i personalizirana zdravstvena skrb: Rano otkrivanje upale omogućilo bi pravodobnu prilagodbu individualnog plana liječenja i potencijalno spriječilo razvoj izraženog pogoršanja bolesti koje bi moglo ometati svakodnevni život. U kombinaciji s drugim neinvazivnim inovacijama, poput ultrazvuka crijeva , nosivi senzori mogli bi pridonijeti proaktivnijoj, bezbolnijoj i preciznijoj skrbi za osobe s IBD-om.
Pretvarajući znoj u svojevrstan prozor u zdravlje crijeva, znanost nas približava budućnosti u kojoj bi kontinuirano praćenje bolesti moglo postati jednostavnije i dostupnije.
