Psyllium vlakna štite od ulceroznog kolitisa i suzbijaju upalu aktiviranjem nuklearnog receptora žučne kiseline – mehanizma koji do sada nije bio prepoznat – prema novoj studiji istraživača s Instituta za biomedicinske znanosti Sveučilišta Georgia State.
Nalazi objavljeni u časopisu Cellular and Molecular Gastroenterology and Hepatology (CMGH) otkrivaju da psyllium, koji je polutopljiv i dobiva se iz sjemenki trputca (lat. Plantago ovata), inhibira upalu koja može dovesti do pojave kolitisa kod pokusnih miševa povećanjem žučnih kiselina u serumu, što rezultira aktivacijom farnesoidnog X receptora (FXR), nuklearnog receptora žučne kiseline.
Hrana bogata vlaknima potiče rad crijevna i jača metaboličko zdravlje, ali opseg zaštite razlikuje se za svaku vrstu vlakana, a mehanizmi koji nude tu zaštitu slabo su definirani.
Do sada nije bilo jasno mogu li prehrambena vlakna biti korisna za teške oblike crijevnih upala, kao što su Crohnova bolest i ulcerozni kolitis (upalne bolest crijeva – IBD).
Ova je studija osmišljena kako bi identificirala specifična vlakna koja bi mogla zaštititi miševe u dva modela eksperimentalnog kolitisa. Studija je također istraživala mehanizam kojim zaštitna vlakna mogu suzbiti upalu.
Ispitano je nekoliko vlakana, uključujući inulin, celulozu, pektin, glukomanan i psyllium. Autori su otkrili da psyllium ima jedinstvenu sposobnost poboljšanja dva kronična upalna stanja: metabolički sindrom i kolitis.
Dobiveni rezultati su impresivni jer su čak i male količine psylliuma imale snažnu zaštitu u oba modela kolitisa, rekao je Andrew Gewirtz, autor studije.
Psyllium bi mogao ponuditi zaštitu od aktivnih stanja kolitisa. S ograničenim studijama na ljudimada, psyllium se pokazao učinkovitim u održavanju remisije ulceroznog kolitisa, ali njegov mehanizam djelovanja je uglavnom nepoznat, dodao je autor Alexis Bretin.
Psyllium je doveo do povećanja žučnih kiselina što je rezultiralo aktivacijom FXR receptora žučne kiseline. Takva aktivacija FXR-a bila je neophodna i dovoljna za prevenciju kolitisa. Ovo sugerira da bi farmakološka aktivacija FXR mogla biti korisna u liječenju IBD-a.
Studija također ide u prilog tome da prehrambena vlakna mogu biti korisna za IBD, što je prethodno bilo nejasno.
Postojao je nedostatak konsenzusa o utjecaju prehrambenih vlakana na IBD, a ideja da topiva/fermentirajuća vlakna mogu negativno utjecati na IBD potaknula je mnoge pacijente na prehranu siromašnu vlaknima, čime je uzrokovano propuštanje širokog niza zdravstvenih dobrobiti iz vlakana, rekao je Gewirtz.
Naša otkrića pokazuju da različita vlakna djeluju prilično različito i stoga je sasvim opravdano provesti više studija specifičnih vlakana na ljudima, zaključio je.
