Mediteranska prehrana kod IBD-a: što preporučuje gastroenterolog?

Mediteranska prehrana (eng. Mediterranean diet) jedan je od najistraženijih obrazaca prehrane, a njezine dobrobiti daleko nadilaze zdravlje srca. Sve više istraživanja pokazuje da može imati važnu ulogu i u liječenju upalnih bolesti crijeva (eng. inflammatory bowel disease – IBD), uključujući Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis.

Zahvaljujući obilju biljnih namirnica, zdravih masnoća i prirodno protuupalnih sastojaka, mediteranska prehrana može pridonijeti smanjenju upale, očuvanju remisije i poboljšanju kvalitete života. Danas se smatra jednim od najpreporučivanijih prehrambenih obrazaca za osobe s Crohnovom bolešću i ulceroznim kolitisom, a preporučuju je i vodeće gastroenterološke smjernice.

U nastavku saznajte što podrazumijeva mediteranska prehrana, koje su njezine dobrobiti za osobe s IBD-om te kako je sigurno prilagoditi svojim simptomima i fazi bolesti.

Mediteranska prehrana naglašava raznovrsnu biljnu hranu i prehrambena vlakna. Iako je poznata po svojoj korisnosti u upravljanju kroničnim bolestima kao što su srčane bolesti i pretilost, može biti i učinkovita dugoročna strategija u upravljanju upalnom bolešću crijeva.
Temelji se na konzumaciji cjelovite i minimalno prerađene hrane, uglavnom biljnog podrijetla, s naglaskom na obilan unos prehrambenih vlakana iz voća, povrća, orašastih plodova, sjemenki, mahunarki i cjelovitih žitarica. Može, ali ne mora, uključivati životinjske bjelančevine.

Američko gastroenterološko društvo (eng. American Gastroenterology Association) preporučuje da se svim bolesnicima s IBD-om savjetuje mediteranska prehrana, osim ako postoji komplikacija koja to onemogućuje.

Europska organizacija za Crohnovu bolest i kolitis (ECCO) preporučuje mediteransku prehranu kao koristan model prehrane za pacijente s ulceroznim kolitisom u fazi remisije.

Poseban naglasak stavlja se na smanjenje unosa crvenog i prerađenog mesa, što dokazano pomaže u smanjenju upalnih markera i očuvanju stabilnog stanja bolesti.

U dolje navedenoj tablici su ukratko prikazane skupine hrane koje se preporučaju u mediteranskoj prehrani i one koje bi trebalo izbjegavati.

Osnovna pravila da i ne:

Dobro utemeljena istraživanja pokazala su da prehrana s visokim udjelom vlakana, kao što je mediteranska prehrana, može štititi od IBD-a poboljšanjem crijevnog mikrobioma i jačanjem crijevne epitelne barijere. Novija istraživanja posebno ističu sposobnost mediteranske prehrane da poveća mikrobnu raznolikost crijeva i njena protuupalna svojstva, zahvaljujući vlaknima i bogatom sadržaju protuupalnih tvari kao što su polifenoli, antioksidansi i omega-3 masne kiseline.

Ovdje imamo kratki pregled nekoliko studija i njihovih rezultata čisto da dobijete uvid:

• Randomizirano kontrolirano istraživanje (Haskey i sur., 2023.) pokazalo je da je MSP učinkovita strategija za održavanje remisije u neaktivnom ulceroznom kolitisu, uz medicinsku terapiju ili bez nje, u usporedbi s uobičajenom kanadskom prehranom
  (sličnom standardnoj američkoj prehrani).
• Pregledni članak (Godny, Dotan, 2023.) povezao je MSP s: 1) nižim rizikom razvoja Crohnove bolesti, 2) smanjenim simptomima i aktivnošću bolesti u Crohnovoj bolesti, 3) smanjenim upalnim markerima u ulceroznom kolitisu, i 4) poboljšanom kvalitetom života
  u IBD-u.
• Presječna studija (Sigall i sur., 2023.) povezala je visoku pridržanost MSP sa smanjenim razinama fekalnog kalprotektina u djece s Crohnovom bolešću u kliničkoj remisiji na biološkoj terapiji.

Biljno usmjereni obrasci prehrane, kao što je mediteranska prehrana, donose vlastite izazove za bolesnike s aktivnim ili kompliciranim IBD-om, jer bolesnici tijekom aktivne upale ili rizika od opstrukcije rijetko mogu podnijeti namirnice s visokim udjelom netopivih vlakana.

Generalna podjela vlakana bitna za IBD pacijente je na topiva i netopiva vlakna.

Topiva vlakna su puno lakše probavljiva i preporučaju se kod upalnih bolesti crijeva, čak i u aktivnim fazama bolesti. Netopiva vlakna se teško probavljaju i uglavnom se čeka na fazu remisije da ih se uvede u prehranu.

Primjeri topivih vlakana su:

• banane,
• kuhane zobene pahuljice,
• chia puding,
• jabuka bez kore,
  kuhano povrće (ponekad je potrebno da bude i blendano u formi juhe),
• namazi od orašastih plodova itd.

Primjeri netopivih vlakna su:

• sirovo povrće,
• voće sa korom,
• orašasti plodovi u izvornom obliku itd.

Obradom hrane se namirnice s puno netopivih vlakana mogu učiniti lakšima za probavu (npr. kuhanje, blendanje, gnječenje itd). Na taj način se kroz razne individualne trikove mediteranska prehrana može prilagoditi svakome.

Ukoliko ste u stabilnoj remisiji vrijedi pokušati s uvođenjem mediteranske prehrane. Treba ići polako i slušati svoje tijelo. Moj savjet je uvođenje ove vrste prehrane provoditi kroz nekoliko tjedana na dolje opisan način.

Tjedan 1 – 2

• Cilj: Smanjenje upale bez opterećenja probave.
• Koraci: Izbaciti ultraprerađenu hranu, kupovne slatkiše i rafinirana ulja.
• Mediteranski korak: Uvesti kvalitetno maslinovo ulje kao glavni izvor masti.

Tjedan 3 – 4

• Cilj: Sigurno uvođenje mediteranskih namirnica.
• Koraci: Zamijeniti 1–2 obroka u tjednu mediteranskim principom.
• Zlatno IBD pravilo: Povrće mora biti kuhano, pasirano ili oguljeno (npr. juha od tikvica i mrkve s maslinovim uljem, kuhana riba). Bez sirovih salata.

Tjedan 5-8 (širenje i testiranje tekstura)

• Status pacijenta: Isključivo za pacijente u stabilnoj remisiji
• Fokus: Prelazak s pasiranog na krutu hranu i uvođenje složenijih namirnica.
• Kako uvoditi povrće i voće:

1. Sada se uvodi meko kuhano povrće koje nije pasirano (npr. kuhana blitva, karfiol, brokula – ali
   samo cvjetovi, bez tvrdih stabljika).
2. Voće se i dalje guli (jabuke, kruške), a može se probati zrela banana ili pasirano bobičasto voće
   bez koštica.
3. Orašasti plodovi – 1. korak: Nikako cijeli. U ovoj fazi uvode se isključivo u obliku maslaca
   (100% maslac od badema ili lješnjaka, bez komadića) – maksimalno 1 čajna žličica za testiranje.
4. Mahunarke – 1. korak: Crvena leća (koja nema ljusku) dobro kuhana u gustoj juhi ili pasirani
   slanutak (humus u maloj količini).

Tjedan 9-12+ (Povratak cjelovitoj hrani i “sirovom” )

• Status pacijenta: Duboka klinička i laboratorijska remisija.
• Fokus: Testiranje sirove hrane, cijelih orašastih plodova i postizanje optimalnog unosa vlakana.
• Kada i kako uvesti salate (sirovo povrće): Počinje se s mladom, mekanom zelenom salatom (puterica) ili mladim špinatom.
• Trik: Sitno narezati salatu i obavezno je začiniti maslinovim uljem i limunom (kiselina i ulje “omekšavaju” vlakna).

1. Izbjegavati žilavo sirovo povrće (npr. sirovi kupus, kelj) još neko vrijeme.
2. Orašasti plodovi – 2. korak: Uvode se cijeli orašasti plodovi, ali uz obavezno ekstremno temeljito žvakanje. Alternativa je mljevenje u mlincu i dodavanje u kaše.
3. Mahunarke – 2. korak: Cijeli grah ili slanutak, ali obavezno namakani, dugo kuhani i u početku očišćeni od ljuske (ako je moguće).

Kako bi bilo lakše slijediti mediteranski stil prehrane, ovo je popis za provjeru s konkretnim ciljevima na temelju najnovijih istraživanja. Prema istraživanjima, oni koji unose više preporučenih namirnica imaju bolje ishode.

Dnevni popis za provjeru:

• Pojedite ≥ 3 žlice maslinovog ulja (SAVJET: birajte maslinovo ulje umjesto drugih ulja i masti)
• Pojedite ≥ 3 porcije voća – 1 porcija = 1/2 šalice, 1 srednji komad voća
• Pojedite ≥ 3 porcije povrća (ne uključuje krumpir ili kukuruz); 1 porcija = 1/2 šalice sirovog/kuhanog, 1 šalica sirovog lisnatog zelenog povrća
• Jedite voće i povrće u najmanje 3 različite boje (npr. rajčica = crvena, špinat = zelena)
• Pojedite ≥ 3 porcije neprženog krumpira ili cjelovitih žitarica (npr. smeđa riža, zobene pahuljice, kvinoja); 1 porcija = 1/2 šalice kuhano
• Popijte > 5 čaša vode dnevno (NAPOMENA: većini će trebati i više!)

Tjedni popis za provjeru:

• Pojedite ≥ 3 porcije mahunarki (npr. slanutak, grah, leća, cijepani grašak); 1 porcija je 150 g ili 1/2–2/3 šalice kuhanih mahunarki, 1/4 šalice hummusa
• Pojedite ≥ 3 porcije prirodnog jogurta – 1 porcija je 170 g ili 3/4 šalice
• Pojedite ≥ 3 porcije orašastih plodova i sjemenki, uključujući maslace; 1 porcija = 30 g ili ~1/4 šalice cijelih, 2 žlice maslaca
• Pojedite ≥ 2 porcije nepržene ribe ili plodova mora; 1 porcija ribe je 100–150 g, plodova mora 4–5 komada ili 200 g
• Ograničite maslac, margarin i vrhnje na ≤ 3 porcije – 1 porcija = 1 žlica
• Ograničite slatkiše (pite, krafne, kolače, kekse, bombone) na ≤ 2 porcije
• Ograničite slane grickalice (npr. čips) na ≤ 2 porcije tjedno
• Ograničite crveno meso i prerađeno meso na < 1 porciju tjedno

Mediteranska prehrana nije kruta dijeta, već fleksibilan i održiv način prehrane koji se, uz malo planiranja, može uspješno prilagoditi potrebama osoba s upalnim bolestima crijeva (IBD). Njezin cilj nije postići savršenstvo preko noći, već postupno usvojiti prehrambene navike koje dugoročno podržavaju zdravlje crijeva i cjelokupnog organizma.

Ako imate aktivnu bolest, suženja crijeva ili ste nedavno operirani, važno je uvoditi nove namirnice polako i jednu po jednu. Na taj ćete način lakše prepoznati što vam odgovara, a što izaziva tegobe. Tijekom remisije većina osoba može postupno povećavati raznolikost prehrane i unos biljnih namirnica, uz prilagodbu njihove teksture prema vlastitoj podnošljivosti. Primjerice, kuhanje, pirjanje, guljenje kore, uklanjanje sjemenki ili priprema krem juha i kašastih obroka mogu olakšati probavu bez značajnog gubitka nutritivne vrijednosti.

Ne zaboravite da ne postoji jedinstven način prehrane koji odgovara svim osobama s IBD-om. Ono što jedna osoba podnosi bez problema, kod druge može izazvati simptome. Zato je važno slušati vlastito tijelo, pratiti reakcije na pojedine namirnice i prilagođavati prehranu svojim potrebama, a ne tuđim iskustvima.

Pravilno prilagođena mediteranska prehrana može vam pomoći da iskoristite protuupalna svojstva cjelovitih namirnica, podržite raznolikost crijevnog mikrobioma i dugoročno očuvate stabilnu remisiju. Prije značajnijih promjena u prehrani ili uvođenja restriktivnih režima, svakako se posavjetujte sa svojim gastroenterologom ili nutricionistom, koji će preporuke prilagoditi vašem zdravstvenom stanju, fazi bolesti i individualnim potrebama.

Članak je napisala Andrea Radić, dr. med., specijalizantica gastroenterologije s položenim europskim specijalističkim ispitom i dodatnom edukacijom iz prehrane kod upalnih bolesti crijeva. Na svom Instagram profilu @dr.andrearadic bavi se individualnim pristupom prehrani u svim fazama IBD-a (relaps i remisija) te nudi stručnu podršku pacijentima.

Reference:

1. Lytvyak E, et al. European Crohn’s and Colitis Organisation consensus on dietary management of inflammatory bowel disease. J Crohns Colitis. 2025;19(9):jjaf122. doi:10.1093/ecco-jcc/jjaf122.

2. Hashash JG, et al. AGA Clinical Practice Update on Diet and Nutritional Therapies in Patients With Inflammatory Bowel Disease: Expert Review. Gastroenterology. 2024;166(3):542-553. doi:10.1053/j.gastro.2023.11.303.Chicco F, Magrì S, Cingolani A, et al. Multidimensional Impact of Mediterranean Diet on IBD Patients. Inflamm Bowel Dis. 2021;27(1):1-9. doi:10.1093/ibd/izaa097

3. Godny L, Elial-Fatal S, Arrouasse J, et al. Mechanistic implications of the Mediterranean diet in patients with newly diagnosed Crohn’s disease- multi-omic results from a prospective cohort. Gastroenterology. Published online January 13, 2025. doi:10.1053/j.gastro.2024.12.031

4. Godny L, Reshef L, Pfeffer-Gik T, et al. Adherence to the Mediterranean diet is associated with decreased fecal calprotectin in patients with ulcerative colitis after pouch surgery. Eur J Nutr. 2020;59(7):3183-3190. doi:10.1007/s00394-019-02158-3 Lewis JD, Sandler R, Brotherton C, et al. A Randomized Trial Comparing the Specific Carbohydrate Diet to a Mediterranean Diet in Adults with Crohn’s Disease [published online ahead of print, 2021 May 27]. Gastroenterology. 2021;S0016-5085(21)03069-9. doi:10.1053/j.gastro.2021.05.047

5. Singh RK, Chang HW, Yan D, et al. Influence of diet on the gut microbiome and implications for human health. J Transl Med. 2017;15(1):73. Published 2017 Apr 8. doi:10.1186/s12967-017-1175-y

6. Taylor L, Almutairdi A, Shommu N, et al. Cross-Sectional Analysis of Overall Dietary Intake and Mediterranean Dietary Pattern in Patients with Crohn’s Disease. Nutrients. 2018;10(11):1761. Published 2018 Nov 14. doi:10.3390/nu1011176