Znanstvenici su napravili važan iskorak u razumijevanju Crohnova bolest, otkrivši što zapravo pokreće nastanak iscrpljujućeg ožiljnog tkiva u crijevima. Istraživanje Sveučilišta u Edinburghu pokazuje da nakupine imunoloških stanica u crijevima potiču okolne stanice na pretjeranu proizvodnju ožiljnog tkiva, poznatog kao fibroza. Ovo važno otkriće otvara vrata razvoju novih terapija koje bi mogle spriječiti ili barem usporiti fibrozu – jednu od najtežih komplikacija ove kronične upalne bolesti.
Crohnova bolest zahvaća probavni trakt i uključuje dugotrajnu upalu koja s vremenom može dovesti do fibroza – procesa u kojem se višak kolagena nakuplja u stjenki crijeva. Takvo stvaranje ožiljaka može uzrokovati suženje pa čak i začepljenje crijeva, zbog čega je često potrebna operacija.
Istraživači vjeruju da bi ovi uvidi mogli pomoći u preciznijem određivanju terapijskih ciljeva, čime se otvara prostor za razvoj novih tretmana usmjerenih na zaustavljanje stvaranja ožiljaka i izravno djelovanje na fibrozu.
Dr. Shahida Din, gastroenterolog u NHS Lothianu i počasna viša klinička predavačica na Sveučilištu u Edinburghu, rekla je Fibroza ostaje jedna od najizazovnijih komplikacija Crohnove bolesti jer trenutni tretmani prvenstveno ciljaju na upalu, a ne na samo stvaranje ožiljaka.
Razumijevanje staničnih signalnih puteva koji povezuju imunu aktivnost s proizvodnjom kolagena moglo bi pomoći u razvoju terapija usmjerenih na sprječavanje ili usporavanje fibroze.
Istraživački tim analizirao je uzorke crijevnog tkiva pacijenata s Crohnovom bolešću i fibrozom, s fokusom na ileum – završni dio tankog crijeva gdje se bolest najčešće razvija. Istraživači su koristili arhivirane uzorke crijevnog tkiva kako bi ispitali strukturne promjene u različitim slojevima crijevne stijenke. Pronašli su značajno povećanu fibrozu i infiltraciju imunoloških stanica u tkivu kod oboljelih od Crohnove bolesti u usporedbi s normalnim tkivom.
Submukoza – dublji sloj crijevne stijenke – imala je posebno visoku razinu ožiljaka, što ukazuje na to da bi mogla igrati važnu ulogu u ranim fazama fibroze. Istraživači su zatim analizirali uzorke svježeg crijevnog tkiva koristeći vrhunsku tehniku za proučavanje aktivnosti gena u pojedinačnim stanicama, poznatu kao sekvenciranje RNA pojedinačnih stanica. Identificirali su vezu između nakupina imunoloških stanica, poznatih kao Crohnovi limfoidni agregati, i skupina endotelnih stanica, koje normalno oblažu krvne žile. Znanstvenici su otkrili da endotelne stanice tvore prepoznatljive strukture koje okružuju Crohnove limfoidne agregate.
Daljnja analiza otkrila je signalne interakcije između tih nakupina i obližnjih stanica odgovornih za proizvodnju kolagena, što sugerira da mogu aktivno promovirati fibrozu.
Dr. Michael Glinka, istraživački suradnik na Sveučilištu u Edinburghu, rekao je Naši nalazi ističu prethodno neprepoznate interakcije između imunoloških stanica, endotelnih stanica i stanica koje proizvode kolagen kod Crohnove bolesti.
Kombiniranjem tradicionalne patologije s transkriptomikom pojedinačnih stanica, uspjeli smo potvrditi ove promjene koristeći dva neovisna pristupa i otkriti biološke signalne putove koji mogu pružiti nove terapijske ciljeve.
Istraživanje je objavljeno u časopisu The Journal of Pathology. Provedeno je u suradnji istraživača i kliničara diljem Ujedinjenog Kraljevstva, a financirano je od strane dobrotvorne zaklade Leona M i Harry B Helmsley.
Catherine Winsor, direktorica za usluge, istraživanje i dokaze u dobrotvornoj organizaciji Crohn’s & Colitis UK, rekla je Osobe koje žive s Crohnovom bolesti često nam govore koliko fibroza i ožiljci mogu utjecati na njihove živote, no to je nešto što trenutni tretmani ne rješavaju.
Ovo rano istraživanje je zaista uzbudljivo jer nam pomaže da shvatimo što potiče to stvaranje ožiljaka i gdje bi novi tretmani mogli napraviti razliku. To daje stvarnu nadu da ćemo u budućnosti možda moći liječiti ne samo upalu, već i trajnu štetu koju Crohnova bolest može uzrokovati.
Umirovljena učiteljica u osnovnoj školi koja je imala četiri operacije zbog Crohnove bolesti rekla je da bi novo istraživanje o tom stanju moglo biti “potpuna prekretnica”.
Maureen Dalgleish, 65, prvi put je dijagnosticirana Crohnova bolest 1988. godine, u dobi od 28 godina. Od tada je operirana četiri puta – 2001., 2006., 2013. i 2025. – kako bi se upravljalo fibrozom u crijevima, povezanom s tim stanjem.
Također je duga razdoblja svog života provela na tekućoj prehrani ili na vrlo ograničenoj prehrani, uključujući i nakon operacije, kako bi se lakše nosila sa simptomima. Prije svoje zadnje operacije patila je od strašnih bolova u trbuhu i grčeva, što je dovelo do mučnine, vrućice, vrtoglavice, pa čak i gubitka svijesti. Pozvana je da donira tkivo iz svoje operacije istraživanju koje vodi tim Sveučilišta u Edinburghu i rekla je da joj je drago što sudjeluje u istraživanju u nadi da će pomoći drugima s tim stanjem.
Šezdesetpetogodišnjakinja iz Edinburgha rekla je: Prije operacije, često sam bila u bolnici, i to je bilo nevjerojatno iscrpljujuće. Osjećate kao da vam je život na čekanju. Ali naučila sam planirati svoj život i pokušati ne dopustiti da me stanje zaustavi. Ideja o uzimanju lijekova za kontrolu ili zaustavljanje fibroze bila bi nevjerojatna.
Iako shvaćam da mi to vjerojatno neće osobno koristiti, ovo istraživanje bi potencijalno moglo potpuno promijeniti stvari za druge poput mene. Željela sam se uključiti u istraživanje kako bih im pomogla. Rekla je da je jako zahvalna „divnom timu“ u Općoj bolnici Western u Edinburghu koji se brinuo o njoj.
Gđa. Dalgleish primijetila je ogroman napredak u dijagnosticiranju i liječenju Crohnove bolesti u desetljećima u kojima s njom živi. Međutim, poznato je da operacija trenutno ostaje jedina opcija za pomoć kod fibroze, jer nakon svake operacije uklanjanja oštećenog dijela crijeva, bolest se ponovno pokreće i na kraju tkivo ponovno postaje ožiljno, što dovodi do začepljenja.
