Kortikosteroidi su klasa lijekova koji su sintetički proizvedeni, ali istovjetni steroidnim hormonima koje prirodno proizvodi vanjski dio nadbubrežnih žlijezda (dvije male žlijezde smještene na vrhu bubrega) poznat kao korteks ili kora.
Za sve one koji se pitaju što su kortikosteroidi – riječ je o protuupalnim lijekovima koji djeluju smanjenjem aktivnosti imunološkog sustava i koriste se za širok raspon stanja, uključujući reumatološke bolesti kao što su reumatoidni artritis, lupus, vaskulitis, astma, alergije i brojna stanja kože (ubodi insekata, ekcem, dermatitis, osip). Ovo je samo dio bolesti u kojima se koriste kortikosteroidi.
Zašto su kortikosteroidi važni i kako djeluju?
Kortikosteroidi su uključeni u širok raspon fizioloških procesa, uključujući:
- odgovor na stres
- imunološki odgovor i regulaciju upale
- metabolizam ugljikohidrata
- katabolizam proteina
- razine elektrolita u krvi
- ponašanje.
Mogu se podijeliti u dvije grupe s obzirom na njihov učinak i mjesto proizvodnje u kori nadbubrežne žlijezde:
- glukokortikoidi (protuupalni) – suzbijaju upalu i imunitet i pomažu u razgradnji masti,
- ugljikohidrata i proteina mineralokortikoidi (zadržavanje soli) – reguliraju ravnotežu soli i vode u tijelu.
Kortikosteroidi su dostupni u različitim oblicima:
- tablete (oralni kortikosteroidi)
- injekcije – koje se mogu primijeniti u krvne žile, zglobove ili mišiće
- inhalatori – sprejevi za usta ili nos
- topikalni kortikosteroidi – losioni, gelovi ili kreme.
Kortikosteroidi djeluju na sljedeće načine:
- oponašaju učinke prirodnih hormona kao što je kortizol – smanjuju upalu (proces u kojem bijele krvne stanice štite od infekcije i stranih tvari kao što su bakterije i virusi) i smanjuju aktivnost imunološkog sustava (usporavaju sazrijevanje imunoloških stanica)
- smanjuju proizvodnju kemikalija koje uzrokuju upalu smanjujući tako oticanje, toplinu, crvenilo i bol, tj. znakove upale
- smanjuju odgovor imunološkog sustava na razne bolesti kako bi se smanjili simptomi kao što su oteklina i alergijske reakcije (kortikosteroidi i imunitet)
- pomažu kontrolirati količinu natrija i tekućine u tijelu držeći tako krvni tlak pod kontrolom; smanjuju količinu natrija koji se izlučuje u urinu (kortikosteroidi i mokrenje)
- kada se primjenjuju lokalno, djeluju aktiviranjem prirodnih tvari u koži kako bi se smanjilo oticanje, crvenilo i svrbež.
Kortikosteroidi – nuspojave
Kortikosteroidi imaju mnoge nuspojave koje mogu biti blage ili ozbiljne. Nuspojave su očitije što se kortikosteroidi koriste u većim dozama ili tijekom duljeg razdoblja. U nastavku su navedene samo neke nuspojave kortikosteroida:
- zadržavanje natrija (soli) i tekućine u tijelu može uzrokovati debljanje ili oticanje nogu (edem)
- visoki krvni tlak
- gubitak kalija
- glavobolja
- slabost mišića
- natečenost lica (“moon face“)
- rast dlaka na licu
- stanjivanje kože i lagane modrice kože
- sporo zacjeljivanje rana
- glaukom
- katarakte
- čirevi u želucu i dvanaesniku
- gubitak kontrole dijabetesa
- menstrualna nepravilnost
- “buffalo grba” (nakupljanje masti na gornjem dijelu leđa).
Dugotrajna uporaba kortikosteroida može uzrokovati pretilost, usporavanje rasta kod djece pa čak dovesti i do konvulzija i psihijatrijskih poremećaja. Prijavljeni psihijatrijski poremećaji uključuju depresiju, euforiju, nesanicu, promjene raspoloženja i promjene osobnosti. Zabilježena su i psihotična ponašanja.
Kortikosteroidi, budući da potiskuju imunološki sustav, mogu dovesti do povećanja broja infekcija i smanjiti učinkovitost cjepiva i antibiotika.
Dugotrajno liječenje kortikosteroidima može dovesti do smanjenja nadbubrežnih žlijezda, što rezultira nemogućnošću tijela da proizvodi kortizol, prirodni kortikosteroid tijela, kada se sustavni kortikosteroidi ukinu.
Posljedica dugotrajne uporabe kortikosteroida može biti i nekroza zgloba kuka, vrlo bolno i ozbiljno stanje koje može zahtijevati operaciju. Bilo kakvi simptomi bolova u kuku ili koljenu kod osoba koje dugo uzimaju kortikosteroide zahtijevaju brzu medicinsku procjenu.
Kad je u pitanju terapija kortikosteroidima, poseban je oprez potreban kod ljudi koji već uzimaju neke lijekove, poput:
- lijekovi za razrjeđivanje krvi – efekt kortikosteroida može pojačati ili smanjiti učinak lijeka
- lijekovi za dijabetes – kortikosteroidi dižu razinu glukoze
- lijekovi protiv bolova i temperature – koji se kupuju u ljekarni bez recepta, u kombinaciji s kortikosteroidima mogu dovesti do čira na želucu i unutarnjeg krvarenja.
Kortikosteroidi i dojenje
Uzimanje kortikosteroida tijekom trudnoće i dojenja ovisi o potencijalnim koristima lijeka za konkretnu bolest. O tome porazgovarajte sa svojim liječnikom.
Kortikosteroidi i alkohol
Konzumacija alkohola tijekom terapije kortikosteroidima nije zabranjena, ali se preporučuje prestanak pijenja zbog mogućih komplikacija s imunološkim sustavom i smanjenom učinkovitosti.
Prestanak uzimanja kortikosteroida
Nakon dulje uporabe uzimanje kortikosteroida ne smije se naglo prekinuti jer to može rezultirati nadbubrežnom krizom zbog nemogućnosti tijela da izluči dovoljno kortizola kako bi nadoknadio prestanak uzimanja lijeka. Mučnina, povraćanje i šok su nuspojave nadbubrežne krize.
U dogovoru s liječnikom napravite plan prestanka uzimanja kortikosteroida, obično se doza smanjuje polako, tijekom nekoliko dana ili tjedana, ovisno o početnoj dozi i bolesti.
