Probiotici – dobre bakterije – poznate su kao zdrave i korisne bakterije za probavu. Znanost kaže da su probiotici odličan način održavanja crijeva zdravima i mogu pomoći u liječenju nekih probavnih problema, kao što su zatvor i sindrom iritabilnog crijeva (IBS).
Mogu čak poboljšati i imunološku funkciju – jedna je studija otkrila da kada su ispitanici bili prehlađeni da im je konzumiranje probiotičkog napitka značajno smanjilo postotak infekcije gornjih dišnih putova i simptoma sličnih gripi u usporedbi s onima koji nisu uzimali probiotike.
Probiotici se mogu pronaći u određenoj hrani i pićima, kao i u obliku dodataka prehrani. Premda konzumacija hrane s probioticima može pomoći općem zdravlju crijeva i općoj prehrani, ipak ako želite ublažiti probavne simptome, možete pokušati s uzimanjem probiotskih dodatak prehrani.
Nutricionist ili certificirani stručnjak za prehranu mogu vam pomoći saznati unosite li dovoljno probiotika u svoju prehranu ili da li biste mogli imati dodatnu korist od uzimanja dodatka prehrani u obliku probiotika.
Ako je potrebno, nutricionist/liječnik također može preporučiti koji bi probiotski dodatak mogao biti najkorisniji za baš vaše određene probavne probleme.
Uz to, možete dodati više probiotika u svoju prehranu slijedeći neke niže pobrojane savjete.
1. Započnite dan dobrim doručkom
Kako biste povećali unos probiotika, jednostavno prelijte zdjelu jogurta za doručak svojom omiljenom granolom i bobičastim voćem bogatim antioksidantima, kaže Stefani Sassos, registrirana dijetetičarka. Jogurt je fermentirano mlijeko koje je zakiseljeno i zgusnuto dodavanjem živih aktivnih kultura koje potiču rast dobrih bakterija u crijevima.
Iako postoji mnogo gotovih opcija dostupnih u trgovini, potrudite se napraviti ovakav doručak kod kuće. Jednostavno je. Radi praktičnosti, napravite ga večer prije kako bi bio spreman i čekao vas ujutro, dodaje Sassos. U zdjelu stavim svoj omiljeni grčki jogurt, dodam dvije žlice organske granole, a zatim to prelijem smrznutim organskim bobičastim voćem. Stavim to u hladnjak i, kad se probudim, bobice su savršeno odmrznute, kaže Sassos. Ako volite svoju granolu hrskavu, spremite sve sastojke u posebnu posudu i pomiješajte neposredno prije posluživanja.
2. Neka jogurt bude glavna namirnica u kuhinji
Obični jogurt sa živim aktivnim kulturama također se može pretvoriti iz hrane za doručak u ključni sastojak preljeva za salatu, umaka i hladnih umaka, kaže Kitty Broihier, savjetnica za prehranu.
Samo znajte da će svaki recept koji zahtijeva zagrijavanje jogurta na bilo koji način ubiti njegove dobre bakterije. Stoga se držite recepata bez kuhanja kako biste imali najviše koristi za crijeva, kaže Broihier.
3. Dodajte kefir u svoj smoothie
Kefir je prepun raznih sojeva korisnih probiotika i živih kultura, kaže Sassos. Odaberite obični kefir kad god je to moguće, jer aromatizirane varijante često sadrže dodani šećer. Ako vam je okus samog kefira previše opor, ona preporučuje da ga dodate u smoothie za povećanje njegovih nutritivnih vrijednosti (i dobrih bakterija).
4. Napravite pauzu za kombuchu
Kombucha je fermentirani napitak bogat probioticima napravljen od čaja, šećera (od kojih se većina potroši tijekom fermentacije), bakterija i kvasca — što ga čini odličnom veganskom alternativom drugim mliječnim proizvodima bogatim probioticima, kao što su kefir ili jogurt, Sassos kaže. Zamijenite popodnevnu kavu ovim probiotskim napitkom, dodaje ona.
5. Probajte tempeh
Za ukusnu alternativu mesu, potražite recepte koji uključuju tempeh — pripravak od fermentirane soje bogate probioticima. Tempeh je također zdrav veganski izvor proteina, vlakana i antioksidanata. Njegova izdašna tekstura i svestran okus daju mu prednost u korištenju u pripremi raznih jela.
6. Dodajte miso juhu na svoj jelovnik
Miso juhu lako je napraviti s vrućom vodom i miso pastom, a svakom obroku daje “probiotički šmek”. U Japanu se poslužuje za doručak, ručak ili večeru.
Miso je fermentirana soja koja sadrži zdrave bakterije, kaže Gabriella Vetere, registrirana dijetetičarka.
Nemojte zaboraviti da visoke temperature mogu ubiti probiotike, čime njihov pozitovan učinak na zdravlje prestaje. Dodajte miso pastu neposredno prije posluživanja i izbjegavajte previsoke temperature kako biste sačuvali što više korisnih mikroorganizama.
7. Ne zaboravite i na hranu bogatu prebioticima
Prebiotici su neprobavljive komponente koje se nalaze u nekom voću, povrću i drugoj hrani koje potiču rast dobrih bakterija u crijevima. Prema Vetereu, izvori hrane bogati prebioticima su sirove jabuke, banane, šparoge, grah, artičoke, češnjak, luk i poriluk, kao i hrana od cjelovitog zrna pšenice i soje.
.){kind=link}