Prebiotička vlakna kod Crohnove bolest: može li dodatak vlakana preoblikovati crijevni mikrobiom?

Vlakna su važna za zdravlje crijeva jer podržavaju „dobre“ bakterije u vašem mikrobiomu, što je ključno za vaše cjelokupno zdravlje, istraživanja sugeriraju. Unatoč tome, konzumiranje hrane bogate vlaknima – uključujući povrće, voće, zob, mahunarke, sjemenke i orašaste plodove – može izazvati pogoršanje simptoma kod nekih osoba s Crohnovom bolesti, jednom od dva poznatija  oblika upalnih bolesti crijeva (IBD), koja uzrokuje bol u trbuhu, proljev, rektalno krvarenje i oštećenje gastrointestinalnog (GI) trakta.

Osobe s Crohnovom bolesti otpisuju hranu bogatu vlaknima kao previše rizičnu za dodavanje u svoje svakodnevne obroke i međuobroke. Ipak, dodatna istraživanja pokazuju da osobe s Crohnovom bolesti koje izbjegavaju konzumiranje vlakana imaju lošije dugoročne ishode bolesti od onih s visokim udjelom unosa vlakana; dok oni koji se drže prehrane bogate vlaknima, posebno one s puno voća, navode  smanjenje pogoršanja Crohnove bolesti na duge staze za čak 40%.

Dakle, što je posrijedi? Jesu li vlakna dobra ili loša za crijeva ako imate Crohnovu bolest? I je li važno potječu li iz cjelovitih namirnica ili dodaci vlakana mogu pomoći zdravlju crijeva bez izazivanja  simptoma Crohnove bolesti?

Novo istraživanje bi trebalo istražiti poveznicu između vlakana i Crohnove bolesti

Nedavno su istraživači iz Centra za upalne bolesti crijeva Frederick F. Paustian Sveučilišta Nebraska udružili snage s Nebraska Food for Health na Sveučilištu Nebraska u Lincolnu kako bi proveli kliničko ispitivanje koje dodatno istražuje zagonetku oko vlakana i Crohnove bolesti dok testiraju novi prebiotički dodatak vlakana kao potencijalni tretman za Crohnovu bolest.

Ispitivanje je otvorenog tipa, što znači da i istraživači i sudionici znaju koji se tretman primjenjuje – za razliku od slijepih ispitivanja, gdje su te informacije skrivene kako bi se ograničila pristranost. U ovom slučaju, tretman je arabinoksilan, vrsta dijetalnih vlakana koja se nalazi u kukuruznim mekinjama, a dobivena je iz vanjskog sloja zrna kukuruza, poznatog po svojim prebiotičkim svojstvima i sposobnosti promicanja zdravlja crijeva, prema istraživanju iz 2023. godine. I može se koristiti kao dodatak prehrani.

Tijekom nedavno pokrenutih ispitivanja, sudionici su uzimali arabinoksilan kao dodatak prehrani tri puta dnevno uz redovite obroke tijekom četiri tjedna, nakon čega su uslijedila još četiri tjedna slične suplementacije maltodekstrinom, koji je vrsta ugljikohidrata bez ikakve nutritivne vrijednosti, objašnjava glavni istraživač Peter Mannon, dr. med., ravnatelj Centra za IBD i profesor na Odjelu za gastroenterologiju i hepatologiju Medicinskog centra Sveučilišta Nebraska u Omahi, Nebraska. Prije i nakon svakog tretmana, sudionici su bili procijenjeni na upalne markere, funkciju crijevne barijere te crijevni mikrobiom i metabolom, napominje dr. Mannon.

Istraživački tim se nada da će ovo ispitivanje pokazati da je korištenjem specifičnih prebiotika poput arabinoksilana moguće promijeniti poremećeni crijevni mikrobiom kod osoba s Crohnovom bolesti u onaj koji je bolje prilagođen fermentaciji vlakana i kao rezultat toga pružiti veću protuupalnu zaštitu i poboljšanu funkciju crijevne barijere kod osoba s IBD-om – što bi moglo povećati bioraspoloživost i poboljšati učinkovitost postojećih lijekova za Crohnovu bolest kako bi se više pacijenata održalo u remisiji dulje vrijeme, kaže dr. Mannon.

Zašto prebiotička vlakna mogu biti dobra za Crohnovu bolest

Crohnova bolest kao kronična, neizlječiva bolest, može imati velik utjecaj na kvalitetu života – a dr. Mannon i njegov tim vjeruju da postoje važna pitanja na koja treba odgovoriti o odnosu između prebiotičkih vlakana i Crohnove bolesti, što bi potencijalno moglo poboljšati zdravlje i dobrobit crijeva kod osoba s ovim stanjem.

Poznato je da prebiotička vlakna mijenjaju crijevni mikrobiom na načine za koje vjerujemo da mogu pomoći u smanjenju okidača za upalu crijeva kod Crohnove bolesti, kaže on.

Fokus istraživača na arabinoksilan dobiven iz kukuruznih mekinja kao mogući koristan dodatak prehrani za osobe s Crohnovom bolesti ima smisla, kaže Ginger Hultin, registrirana dijetetičarka, vlasnica Ginger Hultin Nutrition i autorica knjige Anti-Inflammatory Diet Meal Prep, koja živi u Seattleu. To je izvor ugljikohidrata koji služi kao prebiotik, što znači da ga fermentira crijevni mikrobiom, koji pak proizvodi kratkolančane masne kiseline [SCFA] koje mogu podržati zdravlje probavnog sustava, objašnjava Hultin. Provedene su studije o ovoj vrsti vlakana koje su pokazale da ona pomaže u pozitivnoj promjeni ili modulaciji crijevnog mikrobioma, dodaje, iako treba napomenuti da ti sudionici studije nisu imali IBD, što je važna razlika.

Dr. Mannon kaže da bi, ako njihovo istraživanje bude uspješno, specifična upotreba prebiotika mogla pomoći da trenutni konvencionalni lijekovi bolje djeluju – i pomoći da razdoblja remisije traju dulje. Naravno, sve ostaje za vidjeti.

Ipak, Hultin kaže da već preporučuje specifične prebiotike svojim klijentima s Crohnovom bolesti koji traže njezinu pomoć u planiranju plana prehrane prilagođenog IBD-u, iako je to uvijek individualiziran rad, napominje. Ako je netko u fazi pogoršanja simptoma, obično neću preporučiti prebiotik, kaže. Ali ako se osjećaju dobro i dobro probavljaju hranu, rad na crijevnom mikrobiomu hranom bogatom vlaknima koju podnose može biti vrlo koristan.

Odricanje od odgovornosti

Sadržaj je isključivo informativnog karaktera i ni u kom slučaju nije niti može biti zamjena za savjet i mišljenje kvalificirane stručne osobe.

Najnovije

Advertismentspot_img

Izdvajamo

Je li sindrom propusnih crijeva stvarna dijagnoza?

Ako se borite s gastrointestinalnim tegobama i pretražujete društvene mreže, vjerojatno ćete u nekoliko klikova pronaći "sindrom propusnih crijeva". Na primjer, hashtag #leakygut na...

MAP cjepivo za Crohnovu bolest – cijepljena prva osoba s Crohnovom bolesti

Sami početci razvoja cjepiva i faze ispitivanja istog kreću 2015. godine, a već 2020. godine je prošlo prvu fazu ispitivanja na zdravim osobama te potkraj 2020. godine kreće s fazom IIa (ispitivanje na oboljelima od Crohnove bolesti). Potkraj rujna 2021. godine prvi pacijent s Crohnovom bolesti je primio MAP cjepivo za Crohnovu bolest.

Život sa stomom – koja je razlika između privremene i trajne stome

Kako bi se formirala stoma, liječnik izvodi dio organa na površinu kože trbuha i pričvršćuje ga šivanjem na otvor na trbuhu. Novoformirani organ tada...

Budi dio zajednice koja vjeruje da se zdravlje i stil ne isključuju.

Prijavi se i svakog tjedna primi male doze inspiracije, savjeta za zdravlje, prehranu i život sa stilom.