Nedavna studija otkrila je da mnogi lijekovi na recept imaju dugotrajan utjecaj na crijevni mikrobiom, koji može potrajati nekoliko godina.
Studija, objavljena u časopisu Journal mSystems Američkog društva za mikrobiologiju, pokazala je da – uz antibiotike – i antidepresivi, beta-blokatori, lijekovi za smanjenje želučane kiseline te lijekovi protiv anksioznosti mogu nastaviti narušavati crijevni mikrobiom dugo nakon prestanka njihove upotrebe.
Dr. Babak Firoozi, gastroenterolog u Medicinskom centru MemorialCare Orange Coast u Fountain Valleyju (Kalifornija), pozdravio je rezultate studije, ali je pozvao na oprez pri njihovom tumačenju:
Metodologija je bila robusna i uvjerljivo je povezala promjene u crijevnom mikrobiomu s upotrebom lijekova, ali ovo nije bilo kontrolirano ispitivanje. Postoji previše varijabli koje se ne mogu u potpunosti uzeti u obzir, poput čimbenika okoliša, prehrane i geografske lokacije. Najviše iznenađujući je nalaz koliko različitih skupina lijekova može imati utjecaj na crijevni mikrobiom.
Procjena učinaka brojnih lijekova
Istraživači su koristili podatke 2.509 odraslih osoba iz estonske kohorte mikrobioma, koja je dio Estonske biobanke — populacijske baze podataka volontera u Estoniji.
Sudionici, u dobi između 23 i 89 godina, dali su uzorke krvi, briseve usne šupljine i uzorke stolice. Znanstvenici su zatim koristili metodu shotgun metagenomsko sekvenciranje za analizu uzoraka stolice kako bi utvrdili sastav njihovog crijevnog mikrobioma. Podskupina ispitanika — 328 osoba — dala je drugi uzorak stolice nakon medijana razdoblja praćenja od 4,4 godine, koji je također analiziran.
Istraživači su pristupili podacima o trenutnoj i ranijoj uporabi lijekova na recept sudionika putem njihovih elektroničkih zdravstvenih kartona.
U trenutku prikupljanja prvog uzorka, sudionici su koristili ukupno 433 različita lijeka na recept, a u pet godina koje su prethodile tom razdoblju koristili su 507 različitih lijekova. Više od jedne trećine sudionika (857 osoba) nije uzimalo nikakve lijekove u vrijeme prikupljanja prvog uzorka, dok su oni koji su ih koristili u prosjeku uzimali tri različite vrste lijekova.
Istraživači nisu procjenjivali učinke antibiotika u prvom razdoblju, pa su iz uzorka isključili sve osobe koje su uzimale antibiotike unutar 90 dana prije davanja prvog uzorka. Međutim, drugi uzorak analiziran je i za procjenu učinaka antibiotika.
Mjerljive promjene u mikrobiomu uzrokovane sa 7 lijekova
Ukupno su istraživači analizirali učinke 186 lijekova. Od toga je 167 utjecalo na mikrobiom na neki način, a 78 je pokazalo dugotrajne učinke na sastav mikrobioma.
Mjerljive promjene u mikrobiomu zabilježene su kod osoba koje su uzimale sljedeće lijekove:
- Antibiotici — lijekovi koji liječe bakterijske infekcije ubijanjem bakterija ili sprječavanjem njihova razmnožavanja
- Antidepresivi — povećavaju razinu neurotransmitera u mozgu kako bi ublažili simptome depresije
- Antipsihotici — lijekovi koji liječe psihozu povezanu s određenim mentalnim stanjima, poput shizofrenije i bipolarnog poremećaja
- Beta-blokatori — lijekovi koji se koriste za liječenje kardiovaskularnih simptoma poput angine i visokog krvnog tlaka
- Bigvanidi — metformin, koristi se za liječenje dijabetesa tipa 2
- Inhibitori protonske pumpe (PPI) — smanjuju želučanu kiselinu kako bi se liječila žgaravica, refluks i čir na želucu
- Benzodiazepini — propisuju se za anksioznost i poremećaje spavanja
Koji lijekovi su imali najveći učinak?
Osim antibiotika, beta-blokatori, derivati benzodiazepina, glukokortikoidi, PPI lijekovi, bigvanidi i antidepresivi imali su učinke na mikrobiom koji su se mogli vidjeti godinama nakon prestanka njihove primjene.
Istraživači su otkrili da što su ljudi dulje uzimali lijekove i što su uzimali veći broj lijekova, to je učinak na mikrobiom bio izraženiji. Višestruki lijekovi pokazali su međusobnu interakciju i veći utjecaj na mikrobiom, ali kada se promatraju pojedinačni lijekovi, čini se da su benzodiazepini imali najnegativniji učinak.
U svom radu autori su upozorili:
S obzirom na to da se lijekovi često uzimaju kontinuirano tijekom života, a ne u kratkim razdobljima, kao što je slučaj s antibioticima, fiziološki učinci mogu biti još izraženiji.
Naši nalazi pokazuju da čak i prošla upotreba lijekova može ostaviti trajan trag. Istovremeno smo otkrili da čak i unutar iste skupine lijekova pojedini lijekovi mogu na vrlo različite načine utjecati na mikrobiom. Ako dva lijeka djeluju jednako učinkovito, liječnici mogu odabrati onaj koji ima manji utjecaj na crijevni mikrobiom.“
— Elin Org, koautorica studije, voditeljica Istraživačke grupe za mikrobiom na Sveučilištu u Tartuu
Čak i unutar istih skupina lijekova, učinci su se razlikovali. Za benzodiazepine, koji se često propisuju za anksioznost, otkriveno je da alprazolam (Xanax) ima mnogo širi učinak na mikrobiom od diazepama (Valium).
Uočena razlika u učincima na mikrobiom između alprazolama i diazepama mogla bi biti vrijedan doprinos budućim terapijskim odlukama i zahtijeva dodatna istraživanja, naveli su autori.
Kako lijekovi utječu na crijevni mikrobiom?
Otkako je crijevni mikrobiom (ili mikrobiota) otkriven početkom 1900-ih, postalo je sve jasnije da približno 100 bilijuna bakterija, gljivica i kvasaca koji žive u ljudskim crijevima imaju ključnu ulogu u zdravlju i bolesti.
Zdrav mikrobiom je stabilna zajednica s velikom raznolikošću mikroorganizama i bogatstvom mikrobnih gena koja živi u ravnoteži sa svojim domaćinom. Međutim, čimbenici poput prehrane, antibiotika i dobi mogu promijeniti crijevni mikrobiom, često s negativnim učinkom na zdravlje.
Poremećaj mikrobioma, odnosno disbioza, povezan je s bolestima kao što su upalne bolesti crijeva (IBD), pretilost, alergijski poremećaji i astma, dijabetes tipa 2, kardiovaskularne bolesti i autoimuni poremećaji.
Antibiotici, osobito oni širokog spektra, uništavaju korisne bakterije u crijevima zajedno s onima koje su cilj liječenja infekcija.
Ostali lijekovi, međutim, djeluju na drugačije načine, kako je objasnio Firoozi:
U širem smislu, lijekovi poput antidepresiva, beta-blokatora i benzodiazepina mogu utjecati na crijevnu pokretljivost, što vjerojatno djeluje na crijevne bakterije usporavanjem prolaska sadržaja kroz crijeva. Inhibitori protonske pumpe već su dugo povezani s utjecajem na crijevnu mikrobiotu, uglavnom putem uklanjanja ključne obrane od bakterijskog rasta – želučane kiseline.
Dodao je i da benzodiazepini mogu utjecati na crijevni mikrobiom mijenjanjem prehrambenih navika osobe, a prehrana je usko povezana sa zdravljem mikrobioma.
Kako se mogu smanjiti negativni učinci lijekova na recept?
Iako je naglasio da ljudi trebaju slijediti upute svog liječnika, Firoozi je preporučio uzimanje lijekova samo prema uputama i samo onoliko dugo koliko je potrebno.
Posebno kod benzodiazepina, dugotrajna upotreba trebala bi se izbjegavati jer lako dovodi do ovisnosti i povezana je s kognitivnim propadanjem. Kod PPI lijekova, potrebu za nastavkom terapije treba preispitivati barem svaka 2 mjeseca, uz svaki pokušaj postupnog smanjivanja doze i ukidanja lijeka, savjetovao je.
Također je preporučio prehranu bogatu vlaknima i siromašnu mastima, smanjenje unosa crvenog i prerađenog mesa, manje prerađene hrane te redovitu tjelesnu aktivnost radi promicanja općeg zdravlja crijeva.
