Koliko su česti psihijatrijski poremećaji kod osoba s IBD-om?

Kronična stanja poput upalnih bolesti crijeva (IBD) mogu značajno utjecati na mentalno zdravlje. No, do nedavno su istraživači i kliničari imali ograničeno razumijevanje o tome kako se psihijatrijski poremećaji i IBD međusobno povezuju i utječu jedan na drugi. Razlog tome je što se većina dosadašnjih istraživanja odnosi isključivo na anksioznost i depresiju.

Iako su ti poremećaji dva do pet puta češći kod osoba s IBD-om nego kod onih bez ove skupinedijagnoza, novo izvješće objavljeno u časopisu Crohn’s & Colitis 360 otkriva da je raspon psihijatrijskih poremećaja koji pogađaju osobe s IBD-om širi nego što se dosad mislilo.

Zlouporaba psihoaktivnih tvari iznenađujuće je česta

Autori istraživanja analizirali su podatke o 154 osobe s IBD-om koje su sudjelovale u trogodišnjem longitudinalnom istraživanju. Otkrili su da je više od polovice sudionika (57%) imalo barem jedan psihijatrijski poremećaj, poput depresije, anksioznih poremećaja, opsesivno-kompulzivnog poremećaja (OKP), bipolarnog poremećaja, posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) ili poremećaja povezanog sa zlouporabom psihoaktivnih tvari. Više od četvrtine (27%) sudionika imalo je više od jednog mentalnog poremećaja.

Kao što su i ranija istraživanja sugerirala, najčešći psihijatrijski poremećaj kod osoba s IBD-om bila je depresija — 42% sudionika imalo je dijagnozu velikog depresivnog poremećaja. Gotovo 40% imalo je anksiozni poremećaj, što je obuhvaćalo agorafobiju, generalizirani anksiozni poremećaj, socijalnu fobiju i druge slične poremećaje.

Posebno je važno istaknuti da je više od 16% osoba s IBD-om u ovom istraživanju također imalo poremećaj zlouporabe psihoaktivnih tvari. Osim toga, oko 5% imalo je OKP ili PTSP, a 2% bipolarni poremećaj.

Kada su autori analizirali osobe koje su imale više od jednog psihijatrijskog poremećaja, otkrili su da se depresija, anksioznost i zlouporaba psihoaktivnih tvari često javljaju zajedno. Gotovo polovica (49%) osoba s depresijom imala je i poremećaj zlouporabe psihoaktivnih tvari, dok je 74% imalo anksiozni poremećaj. Dvije od tri osobe s poremećajem zlouporabe psihoaktivnih tvari također su imale anksiozni poremećaj.

Kako mentalno zdravlje utječe na ishode IBD-a

Svrha ovog istraživanja bila je steći dublje razumijevanje o tome koliko su česti mentalni poremećaji među osobama s IBD-om te kako različiti poremećaji mogu utjecati na sposobnost pacijenata da upravljaju svojom bolešću. Ranija istraživanja pokazala su da osobe s IBD-om koje imaju i psihijatrijski poremećaj obično imaju lošiju kvalitetu života i više komplikacija bolesti u odnosu na one bez takvih poremećaja; kod njih terapije za IBD također mogu biti manje učinkovite.

Ako osoba s IBD-om ima mentalni poremećaj, tijek bolesti će biti teži, kaže jedan od glavnih autora istraživanja, dr. Charles Bernstein, profesor na Sveučilištu Manitoba u Kanadi i direktor sveučilišne baze podataka za epidemiologiju IBD-a. Kada su [psihijatrijski poremećaji] nedovoljno liječeni, oni značajno utječu na kvalitetu života, korištenje zdravstvene skrbi i pridržavanje terapije.

Primjerice, postoje dokazi da osobe s Crohnovom bolesti koje pate od depresije i anksioznosti imaju povećan rizik od potrebe za operacijom; također su sklonije nepridržavanju propisanih terapijskih protokola.

No, istraživanja pokazuju da liječenje anksioznosti i depresije antidepresivima može smanjiti potrebu za lijekovima i rizik od ponovnog izbijanja bolesti kod pacijenata s IBD-om. Ovo saznanje omogućuje liječnicima da bolje liječe svoje pacijente koji uz IBD imaju i anksioznost ili depresiju.

S druge strane, istraživanje ističe mnogo manje raspravljan problem — zlouporabu psihoaktivnih tvari među osobama s IBD-om. Budući da ne postoji dovoljno saznanja o tome kako poremećaj povezan sa zlouporabom tvari može utjecati na simptome ili liječenje IBD-a, i pacijenti i zdravstveni djelatnici nalaze se u nepovoljnom položaju kada je riječ o odabiru najboljeg pristupa, što upućuje na potrebu za daljnjim istraživanjima u ovom području.

Također je ključno razumjeti jedinstvene izazove s kojima se suočavaju osobe koje imaju više od jednog psihijatrijskog poremećaja. Primjerice, ovo je istraživanje pokazalo da su osobe s višestrukim psihijatrijskim poremećajima sklonije imati aktivne simptome IBD-a, što dodatno naglašava potrebu za učinkovitijim pristupom liječenju ove skupine pacijenata.

Mentalno zdravlje i IBD: veza je dvosmjerna

Trenutno stručnjaci još uvijek ne znaju točno zašto su osobe s IBD-om sklonije razvoju psihijatrijskih poremećaja od opće populacije, no postoji nekoliko mogućih objašnjenja.

Djelomično je to zato što [IBD] snažno utječe na kvalitetu života i mentalno zdravlje, zbog same prirode bolesti i razdoblja u kojem se obično javlja. Najčešće se pojavljuje kod osoba u 20-im i 30-im godinama, objašnjava dr. Simon Hong, klinički docent medicine u Centru za upalne bolesti crijeva pri NYU Langone Health u New Yorku. Mnogi ljudi u toj životnoj dobi inače su zdravi, nikada nisu imali kronično stanje, a onda odjednom razviju ovu kroničnu, potencijalno onesposobljavajuću bolest koja snažno utječe na svakodnevni život.

Mentalni teret koji dolazi s prihvaćanjem dijagnoze i prilagodbom na upravljanje bolešću mogao bi djelomično objasniti učestalost zlouporabe psihoaktivnih tvari, anksioznosti, depresije pa čak i PTSP-a među osobama s IBD-om.

Važnu ulogu može igrati i veza između crijeva i mozga (gut-brain axis). Postoji jasna povezanost između onoga što nazivamo živčanim sustavom crijeva, enteričkog živčanog sustava, i središnjeg živčanog sustava u mozgu, kaže dr. Hong. Neravnoteža razine neurotransmitera u središnjem živčanom sustavu (što je česta pojava kod poremećaja poput depresije i anksioznosti) može utjecati i na enterički živčani sustav, uzrokujući simptome poput mučnine, zatvora ili proljeva, nadutosti i bolova. Također znamo da promjene u crijevnoj mikrobioti mogu utjecati na središnji živčani sustav, dodaje.

Dakle, iako stručnjaci još ne znaju točno na koji način crijeva i mozak utječu jedno na drugo kod IBD-a i psihijatrijskih poremećaja, jasno je da među njima postoji povezanost.

Drugi čimbenik koji treba uzeti u obzir jest upala, kaže dr. Bernstein. Upala uzrokovana IBD-om može se proširiti izvan probavnog sustava, što je dijelom i razlog zašto ovo stanje povećava rizik od drugih upalnih poremećaja poput artritisa. Možda su i neki od ovih mentalnih poremećaja zapravo upalne prirode, pa je zato njihova učestalost veća kod osoba s IBD-om, ističe on.

Na kraju, dr. Bernstein naglašava da je potrebno više istraživanja o biološkoj povezanosti mentalnih poremećaja i IBD-a. Osim što bi takva istraživanja mogla potaknuti bolje razumijevanje bolesti, on se nada da će ovo istraživanje istaknuti i važnost pružanja ciljanog pristupa i podrške osobama koje uz IBD imaju i psihijatrijske poremećaje. Sve ovo pokazuje koliko je važno da dio tima koji brine o pacijentima s IBD-om čini i stručnjak za mentalno zdravlje, zaključuje dr. Bernstein.

Najnovije

Advertismentspot_img

Izdvajamo

Savjeti o prehrani i hidraciji za osobe sa stomom

Nakon operacije formiranja stome možda ćete primijetiti da vam je apetit smanjen, ali i dalje je važno jesti manje i često kako biste pridonijeli...

Moja priča – Jennifer Marie

English Jennifer Marie je dijagnosticiran ulcerozni kolitis prije petnaest godina. Kako se njeno stanje naglo pogoršalo, liječnici su joj propisali razne vrste lijekova, uključujući kortikosteroide,...

6 znanstveno dokazanih dobrobiti koje limun ima na zdravlje

Limun je bogat vitaminom C, vlaknima i raznim drugim korisnim biljnim spojevima. Ove hranjive tvari iz limuna višestruko djeluju povoljno na zdravlje. Zapravo, limun može doprinijeti...

Budi dio zajednice koja vjeruje da se zdravlje i stil ne isključuju.

Prijavi se i svakog tjedna primi male doze inspiracije, savjeta za zdravlje, prehranu i život sa stilom.