Ulcerozni kolitis (UC), jedna od dijagnoza koje se zajedničkim imenom nazivaju upalne bolesti crijeva, je neizlječiva bolest koja se lokalizira u debelom crijevu izazivajući upalne procese. Simptomi uključuju krv u stolici, veliki broj odlazaka u toalet popraćenih dijarejom, bolove u trbuhu, ali i brojne vancrijevne komplikacije koje dodatno otežavaju sami tijek bolesti.
U nedavnoj studiji, istraživači sa Sveučilišta Stanford, analizirali su javno dostupne zdravstvene podatke pacijenata kako bi identificirali lijekove koji bi mogli biti uspješni u tretiranju ulceroznog kolitisa, a koje je FDA odobrila u slobodnu prodaju.
Studija je otkrila kako atorvastatin, dostupan pod robnom markom Lipitor, znatno umanjuje potrebu za operativnim zahvatom – kolektomijom, kao i za upotrebom protuupalnih lijekova ali i hospitalizacijama među oboljelima od UC.
Ovi rezultati su jako zanimljivi. Uobičajeno korištena kardiovaskularna terapija potencijalno bi se mogla prenamijeniti u liječenje UC, izjavio je dr. Edward L. Barnes, docent na Sveučilištu Sjeverna Karolina za Medical News Today.
Slijedom toga, zaključuju kako bi atorvastatin mogao biti nova terapijska opcija za ulcerozni kolitis.
Već dugo vremena znamo kako statini djeluju protuupalno, ali još uvijek konkretno ne znamo na koji način, izjavio je za Medical News Today Purvesh Khatri, vodeći autor istraživanja.
Jedan od budućih koraka je pokušati razumjeti način na koji do toga dolazi. To bi moglo rezultirati identificiranjem novih ciljanih lijekova za pacijente s UC, ali i budućim poboljšanjem terapijskih opcija za te pacijente.
Još jedan korak koji treba provesti u budućnosti je potvrditi da li se ovo korisno otkriće može povezati i s ostalim statinima. Iako naša analiza ide u tom smjeru, zbog pomanjkanja pacijenata koji boluju od UC, a koji su tretirani s drugim statinima, nemamo čvrste dokaze za tu činjenicu, objasnio je Khatri za Medical News Today.
Postoje i određena ograničenja. Znanstvenici napominju da bi, budući da su koristili samo retrospektivne podatke, sljedeći korak trebao biti prospektivna ispitivanja koja bi pratila ispitanike dulji vremenski period.
Iako je broj ispitanika značajna brojka, postoje inherentna ograničenja u korištenju retrospektivnih podataka, izjavio je Barnes.
Na primjer, ne znamo zašto je pacijentu propisana jedna od usporednih terapija umjesto atorvastatina, što bi moglo utjecati na ishod rezultata. Također ne raspolažemo s bitnim podatcima kao što su aktivnost bolesti ili fenotip, koji također mogu utjecati na ishode – kao što je kolektomija.
I konačno, iako su rezultati gotovo dosegli statističku značajnost, također je važno napomenuti da je samo atorvastatin bio povezan sa smanjenom stopom izvođenja kolektomije i da druge terapije statinima nisu pokazale značajniju povezanost, dodao je Barnes.
Svako od ovih ograničenja ne upućuje na to da studija nema vrijednost, već na to da buduće prospektivne studije mogu biti od važnosti u potvrđivanju ove povezanosti ili objašnjavanju utjecaja atorvastatina na ishode u pacijenata s ulceroznim kolitisom, zaključio je Barnes.
