Odgovor vašeg tijela na stres može izazvati nekoliko fizioloških promjena, koje mogu utjecati na imunološku funkciju. Zašto ste pod stresom i koliko ste dugo pod stresom može utjecati na to kako vaš imunološki sustav reagira.
Kada ste pod stresom, vaše tijelo prolazi kroz nekoliko promjena kako bi vam pomoglo da preživite i nadvladate uočene prijetnje i prepreke. Ove promjene raspoređuju resurse za kritične funkcije u vašem tijelu, kao što su ubrzavanje otkucaja srca i disanja te usporavanje probave.
Vaše tijelo također ima imunološki odgovor tijekom vaše reakcije na stres. Točni učinci ovise o vašem stresoru i o tome koliko ste dugo izloženi. Može pridonijeti raznim kratkoročnim i dugoročnim učincima na zdravlje.
Koja je poveznica?
Vaš imunološki sustav igra ključnu ulogu u odgovoru vašeg tijela na stres, koji se također naziva “stresni lanac“. Stres uključuje interakciju vaših živčanog, endokrinog i imunološkog sustava.
Kada stres počne, vaše tijelo ulazi u fazu akutnog stresa, ponekad nazivanu fazom “alarma“.
U ovoj fazi, specijalizirane imunološke stanice prenose se kroz krvotok u dijelove tijela koji će najvjerojatnije naići na bakterije, viruse i gljivice, poput kože. To pomaže u jačanju imuniteta kako bi tijelo moglo odgovoriti na neposrednu imunološku prijetnju.
Kada stres predugo traje, postaje dugotrajan ili kroničan, vaša imunološka funkcija opada.
S vremenom vaše tijelo mora pronaći načine da se suprotstavi upornim upalnim procesima uzrokovanim neumoljivim stresom. Počinje otpuštati protuupalne citokine, čija je namjera poništiti reakciju na stres nakon što percipirana prijetnja više ne postoji.
Kad uzroci stresa ne nestanu, vaše tijelo može ostati zarobljeno u ciklusu proupalnih i protuupalnih procesa, što može doprinijeti onome što je poznato kao “bolesno ponašanje”, skupini simptoma uključujući umor i kognitivno oštećenje.
U konačnici, produljena izloženost stresu može oslabiti vaš cjelokupni imunitet.
Simptomi stresa
Stres utječe i na um i na tijelo, često narušavajući vaše fizičko i mentalno zdravlje. Česti znakovi stresa su:
- brzi otkucaji srca
- povećana brzina disanja
- znojenje
- kratkoća daha
- visok krvni tlak
- bol u prsima
- bolovi u mišićima
- glavobolje
- mučnina ili povraćanje
- problemi s probavom
- gubitak apetita ili prejedanje
- umor
- problemi sa spavanjem
- promjene na koži
- tjeskoba ili depresija
- promjene raspoloženja
- razdražljivost
- iscrpljenost
- loša koncentracija.
Kada je u pitanju vaš imunološki sustav, simptomi stresa mogu uključivati:
- povećanih infekcija
- sporijeg zacjeljivanja rana
- čestih prehlada
- kronične upale
- pogoršanja autoimunih bolesti
- novih ili pogoršanih alergija.
Upravljanje stresom
Postoji mnogo načina za upravljanje stresom, kako u trenutku, tako i dugoročno. Važno je isprobati različite tehnike dok ne pronađete onu koja vam najbolje odgovara.
Progresivna relaksacija mišića
Progresivna mišićna relaksacija je trenutna tehnika za ublažavanje stresa. Sastoji se od opuštanja svake mišićne skupine, počinjući od stopala i krećući se prema glavi. Fokusiranjem na jedan dio u jednom trenutku i zatvaranjem očiju, možete učinkovito smanjiti fizički stres.
Ostale tehnike trenutnog ublažavanja stresa uključuju:
- osjetilno usmjerenje
- vježbe dubokog disanja
- kratka šetnja ili pauza
- brojanje ili strukturirano disanje
- pozitivne afirmacije.
Tjelovježba
Tjelovježba može kratkoročno i dugoročno pomoći u oslobađanju od stresa. Bogatstvo istraživanja Pouzdani izvor podržava upotrebu tjelovježbe za smanjenje razine stresa, a kako ćete to učiniti ovisi o vama.
Vježbe koje mogu pomoći u kontroli stresa uključuju:
- trčanje
- jogu
- hodanje
- plivanje
- biciklizam
- treninge snage
Meditacija
Meditacija uključuje različite metode koje za cilj imaju balansirati um i tijelo. Mindfulness meditacija, koja se fokusira na prisutnost u trenutku i otpuštanje neproduktivnih misli, posebno je učinkovita u ublažavanju stresa.
Medijacije mogu biti korisne za ublažavanje mentalnih i fizičkih simptoma stresa, što ih čini moćnim alatom koji možete dodati svojoj rutini.
Vođenje dnevnika
Pisanje svojih misli može biti izvrstan način za smanjenje stresa i razmišljanje o izazovima. Pisanje dnevnika također se pokazalo dobrim kao pomoć u upravljanju simptomima tjeskobe i drugih stanja koja doprinose stresu.
Mogućnosti liječenja stresa
Ako stres utječe na vaš svakodnevni život, korisno je konzultirati se s mentalnim zdravstvenim stručnjakom. On vam može pomoći u prepoznavanju izvora stresa i razvoju strategija suočavanja. Kognitivno-bihevioralna terapija je jedan od pristupa koji se fokusira na promjenu neproduktivnih obrazaca mišljenja i ponašanja.
Također, lijekovi se mogu propisati za ublažavanje simptoma povezanim sa stresom, poput tjeskobe, depresije ili probavnih problema. Česte opcije uključuju:
- antidepresive
- lijekove protiv tjeskobe
- beta-blokatore
- sedative
- stabilizatore raspoloženja.
Iako je stres normalan dio života i može vas čak motivirati da postignete svoje ciljeve, uporan stres može ukazivati na potrebu za stručnom pomoći. Ako stres postane sveprisutan, utječe na vaše zdravlje ili smanjuje kvalitetu života, možda je vrijeme da razgovarate s liječnikom.
