Jogurt i kefir su fermentirani mliječni proizvodi s različitom poviješću i karakteristikama. Jogurt, koji potječe s drevnog Bliskog istoka, ima oštar okus i kremastu teksturu, a obično se jede žlicom. Njegovo očuvanje počelo je kada su pastiri otkrili da bi se mlijeko pohranjeno u vrećicama za crijeva zgrušalo i ukiselilo.
Kefir, gušći napitak jačeg okusa, dolazi s Balkana, istočne Europe i Kavkaza.
Ako se pitate koji je bolji za zdravlje – jogurt ili kefir – trebate znati da su oba bogata nutrijentima i sadrže korisne bakterije, što ih čini popularnima među potrošačima koji brinu o zdravlju. Istraživanje njihovih proizvodnih procesa, razlika i zdravstvenih prednosti može vam pomoći da odaberete ono što je najbolje za vas.
Kako se prave jogurt i kefir?
Jogurt i kefir nastaju fermentacijom i zakiseljavanjem mlijeka. Primarni cilj fermentacije je sigurnost hrane i dugotrajnost, ali također je poznata i po svojim zdravstvenim prednostima.
Proizvodnja jogurta
Jogurt se proizvodi pasterizacijom mlijeka kako bi se ubili štetni mikroorganizmi, a zatim se dodaje “starter kultura” Lactobacillus bulgaricus i Streptococcus thermophiles. Mlijeko se održava toplim kako bi te bakterije mogle fermentirati laktozu u mliječnu kiselinu, što rezultira oporim okusom i glatkom teksturom jogurta. Često budu dodane i bakterije poput Lactobacillus acidophilus i Bifidobacteria spp.
Proizvodnja kefira
Slično tome, kefir počinje s pasteriziranim mlijekom, ali se za fermentaciju mlijeka koriste kefirna zrnca, koja su nakupine bakterija i kvasca.
Ova zrnca, nalik malim cvjetićima cvjetače, fermentiraju laktozu da bi se proizveo pikantni, pjenušavi napitak poznat kao kefir.
I jogurt i kefir dostupni su u mliječnim i nemliječnim oblicima, kao i u običnim i aromatiziranim varijantama. Popularan je i grčki jogurt, procijeđena, gušća verzija.
Jogurt ili kefir – nutritivni sastav
I jogurt i kefir osiguravaju bitne nutrijente poput kalcija, fosfora i vitamina B5. Međutim, jogurt općenito sadrži više cinka, riboflavina i vitamina B12, dok kefir ima više proteina, selena, vitamina A i vitamina D.
Probiotici, korisne bakterije prisutne u jogurtu i kefiru, podržavaju zdravlje crijeva tako što pomažu probavu, sprječavaju rast štetnih mikroorganizama i jačaju sluznicu crijeva.
Jogurt obično ima oko 100 milijuna jedinica koje stvaraju kolonije (CFU) po gramu, iako to može varirati. Kefir, sa svojim raznolikim mikrobnim sadržajem, može imati još više razine korisnih bakterija.
Različite vrste jogurta i kefira sadrže različite količine laktoze. Grčki jogurt obično ima manje laktoze od drugih vrsta, što ga čini boljom opcijom za osobe s intolerancijom na laktozu. I jogurt i kefir sa živim kulturama mogu poboljšati probavu laktoze i smanjiti simptome nepodnošenja.
Upotreba u prehrani
Kremasta tekstura i pikantni okus jogurta čine ga svestranim i za slatka i za slana jela, dok je pjenušava i pikantna priroda kefira odlična za napitke i smoothieje. Kefir također može zamijeniti mlaćenicu u receptima i dostupan je u brojnim varijantama, uključujući opcije na biljnoj bazi.
Jogurt ili kefir – zdravstvene dobrobiti
Odabir između jogurta i kefira ovisi o osobnim preferencijama. Oba osiguravaju bitne nutrijente i povezani su sa zdravstvenim dobrobitima kao što su smanjeni rizici od raka dojke i debelog crijeva, dijabetesa tipa 2, bolja regulacija tjelesne težine i poboljšano zdravlje srca, kostiju i crijeva.
Uključivanje bilo kojeg od njih u vašu prehranu može pomoći u ispunjavanju preporuka za unos mliječnih proizvoda, koje mnogi ljudi ne poštuju.
